Glavobolje

Stop glavoboljama: kako ih spriječiti i liječiti, kako trajno otkloniti uzrok njihova nastanka?

Glavobolje jako iscrpljuju osobu koja od njih pati i otežavaju njezino svakodnevno funkcioniranje. Uvijek je važno utvrditi o kojoj se vrsti glavobolje radi te krije li se iza nje neko drugo oboljenje, odnosno otkriti njezin primarni uzrok.

Vrste glavobolja

Glavobolja je neurološki poremećaj i jedna od najčešćih tegoba s kojom se susrećemo. Njezini uzroci mogu biti različiti, a razlikuje se po vrsti i načinu boli. Može biti povremena, učestala ili trajna; difuzna ili lokalizirana.

Glavobolje dijelimo u dvije velike skupine:

  1. Primarne – koje nisu povezane sa tjelesnim oboljenjima (migrene – sa ili bez aure, tenzijske glavobolje, trigeminalne i cluster glavobolje). Najčešći su im uzroci stres, napetost, preopterećenost, strah, naprezanje očiju, pretjerani boravak pred računalom ili TV-om i sl.
  2. Sekundarne – koje su posljedica nekog organskog poremećaja. Mogu biti povezane sa tumorom mozga, meningitisom, moždanim udarom, neuralgijom, strukturom glave, upalom sljepoočnih arterija, anemijom, upalom sinusa, zatvorom, hipoglikemijom, visokim tlakom, iskrivljenjem kralježnice i Atlasa (prvog vratnog kralješka), odvikavanjem od kofeina te skrivenim alergijama na određenu hranu ili aditive (mliječni proizvodi, fermentirana hrana, suhomesnati proizvodi, marinirana hrana, šećer, sulfati, gluten, alkohol, limunska kiselina, čokolada, mononatrijev glutaminat i dr.).

Glavobolje se mogu klasificirati i na:

  1. Vaskularne – uslijed abnormalne reakcije krvnih žila (migrene, cluster),
  2. Tenzijske – uslijed kontrakcije mišića,
  3. Simptomatske – uslijed upale (sekundarne),
  4. Idiopatske – kod kojih nema patoloških promjena.
  1. Vaskularne glavobolje (a) migrene, (b) cluster glavobolje

    1. migrene

      Migrena je vrlo čest oblik glavobolja koja se javlja kod djece i kod odraslih, iako nakon puberteta češće se javlja kod pripadnica ženskog spola.

      Nju karakterizira jaka pulsirajuća bol na jednoj strani glave, koja se najčešće locira u oku, a praćena je vrtoglavicom, mučninom (ponekad sa povraćanjem), hladnim znojem, hladnim rukama i nogama.

      Kod nekih ljudi javlja se i tzv. migrena sa aurom, koja osim navedenih simptoma uzrokuje vizualne smetnje (ponekad halucinacije), osjećanje čudnih mirisa i okusa te obamrlost ruku i nogu.

      Na pojavu migrene mogu utjecati prehrana, promjena vremena, vremenski uvjeti, hormonalne promjene kod žena, genetski čimbenici, luksiran Atlas (prvi vratni kralježak) i stres.

      Za nju su karakteristične promjene krvnih žila mozga (prekomjerno širenje ili sužavanje).

      Migrene obično započinju u djetinjstvu ili ranoj mladosti te se učestalo ponavljaju tijekom života. Kod žena nakon poroda ili menopauze napadi se prorjeđuju i postaju slabijeg intenziteta.

      20-30% stanovništva pati od migrena, od toga su 70% žene.

      Nekoliko sati, pa čak i dan, prije napada migrene, može se javiti hipersenzibilnost (nepodnošenje zvukova, mirisa, jakog svjetla ili šum u uhu), pospanost, usporeno razmišljanje, depresivnost, ali i želja za slatkim (posebice čokoladom), ekstremna žeđ i hiperaktivnost.

    2. glavobolja u nakupinama ili cluster glavobolja

      Karakterizira ju jaka pulsirajuća bol isključivo na jednoj strani glave koja uzrokuje crvenilo lica i vrata, začepljen nos, suzne oči – ti simptomi se ponavljaju nekoliko puta dnevno. Napad traje od 30 min do 2 sata maksimalno, a sve skupa od nekoliko tjedana do dva mjeseca. Napadaji započinju uglavnom po noći u isto vrijeme, bol je intenzivna, smještena u području oka.

      Napadaji cluster glavobolja javljaju se najčešće u proljeće, a oko 90% oboljelih su muškarci srednje životne dobi. Neki od uzroka su alkohol i cigarete.

      Smatra se jednom od vrlo bolnih glavobolja, pri kojoj jedino san donosi olakšanje.

  2. Tenzijska glavobolja

    Nakon migrena, ova je najčešće oblik glavobolje. Karakterizira ju stalna bol u cijeloj glavi, s bolnim mišićima i pojedinim točkama u vratu i gornjem dijelu leđa. Osobe koje pate od nje opisuju je kao oklop koji se steže oko glave, vrata i gornjeg dijela leđa.

    Tenzijska glavobolja uzrokuje osjećaj neravnoteže, nestabilnosti i vrtoglavicu, a nastaje zbog spazma (grča) mišića glave, vrata i gornjeg dijela leđa.

    Budući da nalazi osoba koje pate od ove vrste glavobolje pokazuju sniženu razinu serotonina i endorfina, uzroci se povezuju sa ljutnjom, depresivnošću i strahom.

    Tenzijske glavobolje mogu se javiti naglo i akutno u stanjima emocionalne uzrujanosti, intenzivne zabrinutosti ili straha te mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, iako češće se javljaju kao neprestana, kontinuirana, svakodnevna bol koja traje tjednima i mjesecima. Bol je intenzivnija ujutro i navečer. Osobe zaspu sa glavoboljom i bude se sa njom. Analgetici slabo pomažu kod ovog tipa glavobolje.

    Tenzijska glavobolja pretežno se javlja u srednjoj životnoj dobi, češća je u žena i traje nekoliko godina. Kao popratna pojava mogu se javiti kronična nesanica, čvorovi u mišićima (miogeloze), promjene na vratnoj kralješnici i zglobu donje vilice.

    U nekih osoba migrena i tenzijska glavobolja mogu se zajedno javljati, povremeno ili stalno.

  3. Sekundarne simptomatske glavobolje

    Uzrokovane su nekom s njima povezanom bolešću, najčešće:

    1. tumori mozga – glavobolja, povraćanje u luku bez mučnine i zastojna papila.
    2. aneurizma, tranzitorna ishemička ataka (TIA) – iznenadna glavobolja, mučnina i povraćanje sa ukočenim vratom.
    3. likvorska hipertenzija nastala uslijed lumbalne punkcije ili anestezije – jaka, nepodnošljiva glavobolja sa intenzivnom mučninom i povraćanjem.
    4. upala srednjeg uha – oštra bol koja se širi od uha prema tjemenu glave.
    5. upala sinusa – pritisak iza očiju, korijena nosa i između obrva.
    6. temporalni arteritis – žareća i probadjuća bol u predjelu sljepoočnica ili oko uha za vrijeme žvakanja. Mogu se javiti problemi s vidom i gubitak težine. Javlja se poslije 50. godine, češća je u žena. Uzrokuje je upala sljepoočnih arterija, a ako se ne liječi može dovesti do puknuća na aorti, sljepoće te srčanog ili moždanog udara.
    7. problemi sa žuči – tupa bol u čeonom predjelu i pulsiranje u sljepoočnicama. Ova glavobolja se povezuje i sa lošom probavom te manjkom fizičke aktivnosti.
    8. Cervikogena glavobolja kao zasebni medicinski termin uvedena je 1983 godine. Nalik je kombinaciji migrene i tenzijske glavobolje, iako se radi o simptomatskoj glavobolji uzrokovanoj poremećajima gornjeg dijela vratne kralježnice, točnije iritacijom (ili oštećenjem) prva tri vratna živca koji izlaze iz kralježnične moždine. Karakterizira je dugotrajna, kronična bol koja se javlja povremeno. Bol počinje u vratu ili zatiljku, potom se širi na područje čela i oka samo jedne strane glave.
  4. Idiopatske glavobolje

    Idiopatske glavobolje su one u kojima nije poznat uzrok nastanka boli te kod kojih nema patoloških promjena.

    Najčešća je idiopatska trigeminalna neuralgija. Spada u grupu primarnih glavobolja koje karakterizira bol u jednoj strani lica, češće desnoj, obično u području 2. ili 3. grane trigeminalnog živca, sa istostranim kranijalnim vegetativnim simptomima – fenomenima na strani bola.

    Bol je jaka, kratka i zastrašujuća – ljudi je opisuju kao udar struje, udarac biča, čupanje, kidanje i provlačenje užarenih iglica kroz lice; javlja se nekoliko puta dnevno.

    Bol se može javiti spontano ili joj okidač može biti žvakanje, govor, dodir određenog područja lica (npr. donje usne, donje vjeđe, korijen nosa).

    Napadaji traju par dana, nakon toga se prorjeđuju i nestaju. Razmak između dva napadaja može trajati i nekoliko godina.

Kako zaustaviti glavobolje i ublažiti bolove?

Na nastanak glavobolje uvelike djeluje i način življenja, stoga je važno da pripazite na sljedeće:

  1. Zdravu prehranu, bez teške i masne hrane, mliječnih proizvoda (posebice sireva), mesnih prerađevina, fermentirane hrane i alkohola.
  2. Svakodnevne vježbe disanja.
  3. Svakodnevna tjelovježba (npr. Yoga).
  4. Svakodnevne vježbe opuštanja (meditacija i sl.).

Ako vam se bol u glavi javi iznenadna i jako, a inače niste skloni glavoboljama, odmah se javite liječniku. Ako vam je glavobolja dobro poznata pojava, također se savjetujte sa liječnikom i utvrdite o kojoj vrsti glavobolje se radi da biste ju znali pravilno tretirati. Jako je važno znati koji su vam pokretači glavobolje, kada vas glava boli (trajno, povremeno, pred promjenu vremena, za vrijeme mjesečnice i sl.), u kojem dijelu glave je locirana bol (straga, sprijeda, samo s jedne strane, u oku i sl.), kako biste opisali bol (žareća, pulsirajuća, oštra, tupa, probadajuća i sl.) i koji su popratni simptomi (mučnina, povraćanje, hipersensibilnost, vrtoglavica i sl.).

Kada ste ustanovili o kakvoj glavobolji se radi, možete početi tražiti rješenja.

Sekundarne glavobolje svakako morate tretirati u suradnji sa liječnikom, te je kod njih važno pripaziti i na ishranu. Liječenje klasičnom medicinom najčešće je neophodno.

Međutim, kod primarnih glavobolja puno si možete pomoći metodama prirodne medicine i ispravljanjem Atlasa, naravno uz prethodnu konzultaciju sa liječnikom.

Prirodne terapije (homeopatiju, ayurvedu, theta healing, meditaciju, Bachovu cvjetnu terapiju kao i mnoge druge) i savjetovanja (o prehrani i zdravom načinu življenja) možete dobiti na jednom mjestu – u Centru Zdravlja Harmonija u Poreču. Više o tome pogledajte na www.nebeska-harmonija.hr