Koja je funkcija Atlasa ili glavonoše?

Kralježnica ili kičma (lat. columna vertebralis) je naš glavni je koštani oslonac trupa, koji povezuje kosti glave, trupa i udova. Ona je nužna za stav tijela, zaštitu kralježnične moždine, potporu glave i trupa te pokretanje tijela općenito. Sastoji se od 33-34 kralješka (lat. vertebrae) i od toga:

  • 7 vratnih ili cervikalnih
  • 12 prsnih ili torekalnih
  • 5 slabinskih ili lumbalnih
  • 5 križnih, zdjeličnih ili sakralnih (sraslih u križnu kost)
  • 3 do 5 trtičnih ili coccyx (sraslih u trtičnu kost)

Međukralježnički diskovi odvajaju vratne, prsne i slabinske kralješke.

Posebna važnost Atlasa

atlastherapy web slikaAtlas (C1) ili glavonoša je prvi vratni kralježak, drugačiji od izgleda ostalih kralježaka. On je prstenasta kost sačinjena od dvije lateralne mase naprijed i nazad spojene lukovima. Nedostaju mu tijelo i trnasti nastavak, pa je sličan prstenu. U njegove gornje zglobne nastavke naliježu zglavci zatiljne kosti. On omogućuje kretanje glave naprijed – natrag. Zajedno sa osovinom tvori zglob koji povezuje lubanju i kralježnicu. Kod okretanja glave u lijevo i u desno, glava i atlas rotiraju se na drugom vratnom kralješku Axisu (C2) ili obrtaču. S njegova tijela prema gore strši zub (lat. dens), koji naliježe u prednji dio prstena atlasa, te se okreće oko njega. Atlas i axis zajedno omoguću kretanje glave u lijevo i desno.

Prvi vratni kralježak je dobio naziv po titanu Atlasu, liku iz grčke mitologije, koji je na svojim leđima nosio čitavu zemaljsku kuglu, baš kao što kralježak atlas nosi glavu i na njemu počiva kralježnica.

Atlas ima više funkcija:

    • amortizacijska – budući da je povezan sa okciputom (potiljkom) i Axisom putem mekih tkiva i jakih ligamenata, on skupa sa njima ublažava nagle pokrete glave te na taj način „amortizira“ potencijalne trzajne ozlijede čime štiti mozak, vene, arterije, moždinske živce i kralježničku moždinu.
    • kompenzacijska – atlas je „zadužen“ za ravnomjernu raspodjelu težine naše glave (koja u prosjeku teži 4,5kg do 6kg) na kralježnicu i održava horizontalnu i vertikalnu ravninu glave, čime uz pomoć centra za ravnotežu pomaže da tijelo držimo uspravnim. Kada je atlas subluksiran ili neusklađen (van svoje prirodne ravnoteže – atlantookcipitalna subluksacija) dolazi do kompenzacijskog iskrivljenja dijela kralježnice ili cijele kralježnice, jer on nosi kralježnicu. Ako je on u pogrešnom položaju, odnosno ako nije u korektnoj posturalnoj ravnoteži i prirodnom biomehaničkom balansu, tada ostatak kralježnice pati na ovaj ili onaj način. Što se očituje kroz razliku u visini ramena i kukova, razliku u dužini nogu, bolovima u kukovima i koljenima te lordozi (iskrvljenost u vratnom i slabinskom zavoju kralježnice), kifozi (iskrivljenost u u prsnom i križnom zavoju kralježnice) ili skoliozi (iskrivljenost čitave kralježnice, najčešće u desno u odnosu na medijalnu ravninu).
    • funkcionalna – kroz otvore atlasa (foramen transverse, foramen vertebrale) prolaze: vertebralna arterija koja se spaja sa bazilarnom arterijom (odgovorne su za prokrvljenost i oksigenaciju moždanog debla, unutarnjeg uha, malog mozga i stražnjeg dijela velikog mozga), vertebralna vena i simpatički živci. Foramen atlasa se dijeli na dva dijela: (1) anteriorni ili manji koji prima odontoidnu izbočinu Axisa, i (2) posteriorni koji prenosi leđnu moždinu.

Nepravilni položaj Atlasa izaziva otvrdnuće mišića i ligamenata zatiljka, te vrši pritisak na živce, vene, arterije i limfne žile.

Pritisak na živce, može uzrokovati: nesvjesticu, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže, mučninu, pretjerano znojenje, žgaravicu, iritabilno crijevo ili kronični zatvor i ubrzane otkucaje srca.

Pritisak na vene i arterije može uzrokovati oslabljenu cirkulaciju krvi, migrene, glavobolje, bol i ukočenost vrata, bolove duž kralježnice, bolove u ramenima i rukama.

Nepravilnost atlasa može se manifestirati na dva načina:

  • problem centriranosti – kada atlas nije u svojem centričnom položaju, osim što vrši pritisak na vertebralnu arteriju, venu i simpatičke živce, dolazi do suženja centralnog kanala uslijed kojeg je djelomično blokirana prohodnost tvrde mozgovnice ili dura mater (lat. pachymeninx), odnosno vanjske moždane ovojnice. Ona je važna, jer sadrži velike venske kanale (sinuse) u kojima se prikuplja venska krv i otječe prema srcu.
  • problem smanjene pomičnosti atlanto-okcipitalnog zgloba – neke osobe mogu imati centrirani atlas, ali blokirani/slabopokretni atlanto-okcipitalni zglob. U tom slučaju nije dovoljna jedna atlas terapija, već je potrebno više nježnih vibracijskih i manuelnih masaža, redovno vježbanje i dodatne terapije, poput osteopatije.
    15078642_1334890333228660_3308802394238412675_n 11032627_1011267705590926_566673556200378972_n 10341654_835324663185232_2263303830140467861_n 1800284_835324836518548_5042729115728235073_n